ponedjeljak, 26. travnja 2010.

Flan au fromage blanc ili prevedeno "Varenac od svježeg sira"

Da li se "Flan" sa francuskoga prevodi kao "Varenac" ili nekako drugačije ne znam, ovako je napisan naziv u knjizi Montignaca iz kojega sam recept preuzela pa neka takav naziv recepta i bude.
Nedoumica na što se osvrnuti u ovom postu - na sir ili na Montignaca - i dalje postoji, i zbog jednog i zbog drugog došla sam do ovog recepta, a kako se čini doći ću i do još nekih. Zapravo, ..., i čoko vulkani iz prethodnog posta imaju veze sa ovim. Kako sada sve to ? Hajdemo ovako :

- čoko vulkani su se pokazali kao vrhunska čokoladna poslastica i nakon što sam ih napravila za utjehu zbog propalog putovanja, napravila sam ih kasnije još jednom za prijatelje. Jedna od fora kod vulkana su mi male posudice/kalupići iz kojih sam ih i jela i to mi je baš super  pa sam se ubrzo bacila i na osmišljavanje i traženje slatkih i slanih recepata koje bi mogla tako pripremiti.

- i između ostaloga uzela u ruke i Montignacovu knjigu " Montignacovi recepti i jelovnici". Tu knjigu imam već par godina i nisam je slučajno kupila već sa velikom namjerom da u jednom trenutku pređem na Montignacovu prehranu. Odmah sam kupila dvije knjige, o toj prehrani općenito i ovu sa receptima i jelovnicima. Evo kako je proljeće i svi smo u pričama ili razmišljanjima o kilogramima, nekim dijetama , da se i ja podsjetim na ono vrijeme prije oko 3 godine kada sam definitivno imala više kilograma nego sada.  Ja kažem da sam morala dosta smršaviti, a okolina kaže da sam trebala malo smršaviti. No to je već ona druga tema o tome kako vidimo sebe a kako nas vide drugi. Uglavnom, u prvo vrijeme mi nije toliko niti smetalo tih par kilograma koje sam dobila na klasičan način - sjedanje, slatkiši, peciva, večera, vježbanje samo ako i koliko se mora, nerviranje kada god se može , pa malo i geni, ....., i eto kilograma !  Međutim kasnije mi je počelo smetati i odlučila sam da ću ih se riješiti, jednostavno ne želim ih i idem u akciju !
Počelo je ono kao neka dijeta pa od dijete ništa, pa nešto malo vježbanja, pa i od toga skoro ništa i u jednom trenutku skontala sam da bi meni bila najbolja prehrana po Montignacu. I pripremim se, lijepo to proučim, zaključim da je to to  i krenem onako junački, ujutro bez kave, uh, uh, prvo jutro, drugo jutro, ...., prošlo je  nekako, ali već treće jutro nikako - popila sam kavu i već prekršila načelo "bez kofeina i teina" . Zatim sam rasporedila preporučene  namirnice pa se ispostavilo da nisam gladna ali baš mi svaki dan nešto fali od onoga što ne smijem. I malo po malo od Montignaca ništa ali sam i nadalje ostala uvjerena da je dobar i da bi prehrana na taj način bila dobra.
I dalje neću u detalje, ali ja sam se na kraju riješila tog neželjenog viška kilograma na svoj način  (da prišapnem , i to  za 2 konfekcijska broja :) što nisam baš planirala ali evo dogodilo se, čak sam u jednom periodu čula "čuj B. žgoljava si, daj malo, heeejjj......... Ha ha ha, ja žgoljava, ok sada sigurno više nisam jer nešto skineš, a nešto i vratiš  i da ostane ovako kako je sada ja zadovoljna ! ) . I ništa preko noći, godina, skoro godina i pol  sa vrlo malo slatkoga, kruha i peciva, sa manjim količinama nego inače svega ostaloga, sa 2-3 puta tjedno vježbanjem i obaveznom nedjeljom hodanja po šumi. Nikad zadovoljnija, nikad gladna ! Promjenile se navike a da nisam ni svjesna toga.  
I sada kada sam uzela opet u ruke Montignacovu knjigu , čitam i skužim "pa ja to ovako i radim, ovo je uz neka odstupanja zapravo moja prehrana". Eto, prirodno je samo došlo ........pa smo se tako Montignac i ja sada opet našli kod ovog Flana/Varenca  od svježeg sira :). Radi se u posudicama/kalupićima onako kako volim, radi se od sira kojega jako volim, i kako se čini od njega se sigurno nitko neće udebljati. Uostalom, Montignac ga preporučuje i to čak kao predjelo :). Preporučuje on i još neke fine stvari od sira ali njih ostavljam za neki drugi put.

- a sir, pogotovo svježi sir, volim, volim, volim, u slanome, u slatkome, namazati ga, ovako ga samoga pojesti, super mi je ! A još mi je više postao super kada sam ga sama napravila.


Krenula sam po receptu za Basa Lički sir od foodfan sa Coolinarike, divne izvedbe ovoga sira se tamo mogu naći i ja sam također jedva čekala da isprobam recept. Ali kada sam konačno dočekala isprobavanje nekako se dogodilo da nisam imala puno vremena  čekanje da faze izrade ovog sira odrade svoje , da se stvrdne , pa sam ono što se uspjelo stvrdnuti ostavila i toj  fazi "svježeg sira" , toliko kremastog i finog da sam se doslovno oduševila. Moram priznati da osim što ima veze sa strpljenjem ima veze i sa time što sam zamislila posnu verziju sa ne baš masnim mlijekom a ta se i nije pokazala naročito izvedivom. No kako god, ovo što sam dobila je predobro, a sigurno ću opet jednom napraviti i pravi Basa Lički sir jer po ovome receptu dobiti ću sigurno izvrstan sir !
A ono što nisam dočekala da se stvrdne ostavila sam kao jogurt koji me isto oduševio i sada imam doma dane jogurta i ovog sira a vjerujem da ću ih uskoro i ponoviti.

Sir i jogurt dobila sam tako što sam prokuhala 1 litru mlijeka, nakon što se prohladilo dodala sam 1,5 dcl kiselog vrhnja. Dobro ga umješala, poklopila i lonac omotala krpama da drži toplinu. To sam napravila navečer i do jutra se trebalo stvrdnuti, ali nije baš (hm, a mlijeko 0,9% mm...., baš se ne uklapa ) . No procijedila sam ga i dobila ovaj krasni jogurt, a dio je ostao u cjediljki pa sam ga ostavila da se stisne, ali tu već nisam mogla dugo čekati, i upotrijebila sam ga u ovoj krem-fazi.





Recept za Flan ili Varenac je kako sam već napisala od Montignaca , nisam unosila neke izmjene ali slijedeći put sigurno hoću. To sada ovisi o ukusima, ali meni je zasmetalo što se dosta osjete jaja a nešto manje sir. Nije mi to najdraže tako da slijedeći put mjenjam jedno jaje za dodatnih 50 g sira ili mješano sira i vrhnja  i vjerujem da ću tada biti skroz zadovoljna. I ovako, okus a i miris je iznad očekivanja pa volite li sir i ovakva mala jela od sira ovo vam iskreno preporučam.


Za 2 osobe, ili za 2 zdjelice (kao kod mene na slici)
- 100 g svježeg sira
- 50 ml vrhnja za kuhanje, sa manje masnoće , može se staviti i kiselo vrhnje
- 25 g crnih maslina , bez koštica
- 2 jaja
- 1 rajčica
- sol, papar, origano
- maslac za namazati zdjelice

- Rajčicu potopite u provrelu vodu na 30-tak sekundi. Izvadite, ogulite joj koru, odstranite koštice i nasjeckajte na komadiće. Posolite i ostavite da se cijedi oko 15-tak minuta .
- Masline narežite na komadiće .
- Sir i vrhnje sjedinite miksanjem, možete i pjenjačom kao što sam ja napravila
- Jaja izmutite kao za omlet i dodajte u sir i vrhnje i sve zajedno sjedinite
- Začinite po ukusu sa soli, paprom i origanom.
- Umješajte nasjeckane masline i rajčice i sve dobro promješajte


- Pećnicu ugrijte na 150 stupnjeva
- Maslacem namažite zdjelice / kalupe.
- Ulijte smjesu



- Pecite na 150 stupnjeva oko 40 minuta.
- Zatim pojačajte na 200 i pecite još 10  minuta.
- kada je gotovo isključite pećnicu, otvorite vrata i neka se tako malo ohladi prije vađenja.



I onda se dogodi ovo : gledam kako se peče, diglo se skroz iznad rubova zdjelice, onako drhturi, super izgleda. Kada je gotovo ista slika, zapečena korica po vrhu, fino naraslo. A nakon 5 minuta hlađenja, ajmeeee....., sve je palo u zdjelicu , pa gdje li je nestalo. A eto palo je, ne znam , ali znam da i nakon što sam shvatila da je to jednostavno tako  meni i dalje sasvim dobro izgleda i skroz je ukusno.
Osim što ja moram riješiti omjer sira i jaja što sam već spomenula.

Uglavnom evo ga odmah nakon pečenja i evo ga nakon hlađenja:











Ja sam se odlučila da mi ovo bude obrok uz veliku salatu i komad dobrog kruha ništa mi više nije trebalo, lagano i fino . I sa sirom :)







srijeda, 21. travnja 2010.

Utjeha propalog putovanja i čokoladni vulkan

Danas sam trebala hodati po Londonu, zapravo od nedjelje sam trebala hodati po Londonu, u ponedjeljak navečer sam trebala uživati u koncertu Olivera u Royal Albert Hallu, sve sam to trebala ali evo nisam. Zbog vulkanske prašine i otkazanih letova.
Prijateljica i ja smo se pripremile na tjedan dana Londona i dok smo prošli tjedan rješavale zadnje sitnice za put  ni slutile nismo da na kraju London vidjeti nećemo. London je jedan od mojih omiljenih gradova i sada već nakon par posjeta imam tamo neka "svoja mjesta" , mjesta gdje volim prošetati, mjesta koja volim vidjeti, mjesta gdje volim nešto kupiti, nešto pojesti, ....., i naravno svaki put otkrijem i neko novo lijepo mjesto koje mi je po guštu i novi razlog za opet se vratiti u taj zanimljivi kozmopolitski grad.
Karta je kupljena za nedjelju a već tamo u četvrtak-petak su počeli problemi sa vulkanskom prašinom sa Islanda i zračni promet je stao.  U subotu predvečer je bilo već poprilično jasno da u nedjelju neće biti ništa od leta pa smo počele gledati opcije vlak-auto-La Manche, kako što okrenemo tako zaključimo : predugo, preumorno, preskupo, ....., ne isplati se i ne  treba forsirati. U nedjelju se na neko vrijeme otvorila zračna luka u Zagrebu, ali ne i u Londonu ili nekom bližem gradu, no bilo je dovoljno da me uhvati neki optimizam da ćemo u ponedjeljak sigurno poletjeti . Iako je oblak i dalje visio nad Europom i iako smo za oba leta u ponedjeljak bile na listi čekanja, u  nedjelju navečer je kofer bio spreman, karta za let, voucher za hotel, karta za Olivera, putovnica, ...., sve imam i u ponedjeljak u 5 ujutro bila sam  budna   (jer let je u 8, idemoooo....), ali ništa nije pomoglo, kao što se nije letjelo od petka tako se nije letjelo niti u ponedjeljak. Vulkan Eyjafjallajokull (kako li se ovo izgovara ? ) se ne da i kako sam čula tek sinoć su  krenuli neki letovi u taj dio Europe uz daljnje prijetnje vulkanske prašine.
Karta je vraćena (vratili su odmah lovu :) , hotel je storniran (čekamo da vrate lovu i nadamo se visokom postotku povrata :) , a Olivera ćemo opet jednom kod nas poslušati. A u London opet nekom drugom prilikom otići. Godišnji odmor je storniran i vratila sam se na posao jer sam skontala da mi se baš ne stoji doma i odrađuje sva moguća generalna čišćenja i preslagivanja stana , ormara, cipela......., radije storno pa iskoristiti ove dane kada se bude moglo negdje otići a ove generalke po stanu  ću već riješiti :). Kolege kažu da im je žao što nisam uspjela otići. Naravno i meni je žao, a u sebi mi i nije tako jako žao, jer biti će još Londona, a ovo sa vulkanom i vulkanskom prašinom sam doživjela kao poruku i pouku. Svašta čovjek može izmisliti i na svašta utjecati, ali protiv prirode ne može ! Priroda se javila i kaže "stanite ljudi, malo stanite, ......."
Taj vulkan me toliko zainteresirao da sam odlučila da prvom prilikom idem na Island, i do sada mi je Island bio interesantan ali ne neka top destinacija na koju bih žurila, međutim sada baš želim  vidjeti tu zemlju vulkana, gejzira, i to čudo od Vulkana koje meni i milijunima putnika na tisućama otkazanih letova nije dalo ovih dana živjeti onako kako smo navikli i po svojim planovima. Financijska konstrukcija je u tijeku (nije najuspješnija ali dobro, biti će već) :) i iako sam se nadala se da ću već krajem ovog ljeta imati priliku javiti se sa "hello Zagreb, Reykjavik calling" :) mislim da će to ipak ostati za slijedeće ljeto što i nije tako daleko, naravno ako nas do tada ne potope porezne (ne)olakšice i ostala sva moguća umanjenja od plaća o kojima smo jučer informirani i o kojima još nismo informirati ali možemo zamisliti da se spremaju.

A do odlaska na Island , i sada , trebalo se utješiti  zbog propalog putovanja, jer ipak mi je zbog svega žao. A kako drugačije utješiti se nego nečim finim čokoladnim, i što je to onda ako nisu  ČOKO VULKANI !  :):)
Recept za ove čoko vulkane preuzela sam od drage Anamarije sa bloga Da mi je nešto slatko.
Ima na netu dosta sličnih recepata pod nazivima "Vulkan kolač, Lava kolač,...." , svi dobro zvuče i kolači super izgledaju, ali ja sam se odlučila na ovaj i u mojoj izvedbi uz mali dodatak viskija - ipak se trebalo utješiti :), napravila sam ga ovako, sa prepolovljenim mjerama jer mi nije trebalo 6 vulkana nego su 3 manja bila dovoljna :

- 45 g maslaca
- 50 g čokolade (60-70% kakaoa)
- 1,5 jaje (za dobiti 1/2 jaja, 1 jaje sam stavila u šalicu i žličicom prepolovila žumanjak pa ga premjestila u posudu za miksanje i odoka pola bjelanjka)
- 50 g šećera
- 1/2 vrećice vanilin šećera
- 18 g brašna
- 1/2 žlice kakaa u prahu
i moj dodatak : 2 žlice viskija

(u Anamarijinom receptu je i žlica likera od kakaa, ja nisam imala taj liker i izostavila sam ga. Tu je zato viski :)

- Kalupiće za čoko vulkane premazati maslacem i malo ih posuti brašnom . (kalupi mogu biti za muffine ili male zdjelice za souffle)
- Čokoladu i maslac rastopite (na pari ili u mikrovalnoj) i ostavite dok se ne prohladi.
- Miksati jaja, šećer i vanilin šećer, mikserom na najvećoj brzini, 3-4 minute dok ne bude pjenasto
- Dodati viski (ili liker ako stavljate), brašno i kakao prah.
- U tu smjesu uliti rastopljenu čokoladu i maslac i lagano izmješati (kuhačom, ručno) dok ne dobijete homogenu smjesu.
- Smjesu  rasporedite u kalupiće i stavite ih oko 1 sat u zamrzivač.
- Pećnicu ugrijte na 160 stupnjeva.
- Izvadite kalupiće iz zamrzivača, stavite ih u pećnicu i pecite cca 20 minuta .
- kada su gotovi , uživancija :)

Većina vas je već isprobala čoko vulkane ili lava kolač ili neku varijaciju ovog kolača pa znate da su najbolji topli , posluženi sa slatkim vrhnjem ili sladoledom (tko bi i dočekao da se ohlade)
Možete ih samo posuti štaub šećerom , a ne morate im niti to dodavati jer su i sami super i tako fino čokoladni . Izvana zapečena korica , a kada je probijete i zagrebete žličicom unutra vas dočeka tekuća lava od čokolade :) i fino sočno kremasto čokoladno tijesto....., mmmmmm, i ovi vulkani a ne samo oni pravi su me zainteresirali :)











- note:  Slike čokoladnih vulkana su moje , dok su slike pravih vulkana preuzete sa neta.

petak, 16. travnja 2010.

Marmelada (namaz) od marelica sa orahom i pistaciama

Još uvijek sam kod oraha i pistacia  koji su preostali od domaćeg kruha iz prošlog posta. Napravila sam taj kruh kao ulaznicu u igricu "Ajme koliko nas je"  koju je pokrenula "Monsoon" , ali nisam ostala mirna po pitanju toga da je to jedino sa čime ću sudjelovati. Pa zar neću napraviti i neku marmeladu ? :). Hm, a kakvu marmeladu da napravim od orašastih plodova i sjemenki koje su ovomjesečna tema koju nam je zadala draga domaćica Jasenka . Sjemenke teško da ću ovdje iskoristiti ali preostale orahe i pistacie svakako hoću.
Malo sam u glavi kombinirala, nešto i iskombinirala,  ali kako ovaj put nije od početka krenulo samo od sebe odlučila sam se i konzultirati sa mojom dragom prijateljicom S. koja je uvijek tu kada u nečemu "zaškripim" pa je tako bilo i ovaj put. Sjele smo poslije posla na kavu i nakon što sam joj objasnila što zapravo želim krenulo je :
JA - čuj mislila sam napraviti neku kombinaciju sa orasima, možda jabuke i orasi , dodala bih i pistacie ?
ONA - pa zašto jabuku, ima ti marmelada od smokava sa orasima pa to napravi
JA - da, znam i ja da ima ta marmelada, evo je na polici u svakom dućanu,  ali koja mi je onda fora to napraviti, hoću nešto što nema :)
ONA -  pa dobro, evo meni je prva pomisao bila marelica, ajme fina marmelada od marelice, daj iskombiniraj nešto sa marelicom.
JA - joj da, marelica bi bila super, obavezno stavim pistacie i malo oraha , i, i, ......ma imam marmeladu ! :):)
I onda je dalje bilo čega ću više čega ću manje, ja pistacie, ona orasi, i dođemo na kompromis neka bude pola-pola. I kada smo već skoro prešle na na novu temu dosjetim se "ali od kuda mi sada marelice, svježih nema, smrznute ne znam da sam negdje srela......, a joj, nema ništa od ove marmelade". Zastanemo , ali ima kompot od marelice :) , voće iz kompota do sada nisam koristila za marmeladu ali sada hoću, a dodati ću i koju suhu marelicu , i ne odustajem ! :)
Na povratku doma kupim kompot , sve ostalo sam imala, i ovu marmeladu, koju sam nazvala i namaz jer joj je tekstura više kao neki slatki namaz nego kao uobičajena marmelada napravim ovako:

- 450 g marelica iz kompota
- 1 dcl soka od kompota
- 200 g smeđeg šećera
- 1 vanilin šećer
- 100 g suhih marelica
- 50-70 g oraha
- 50-70 g pistacia
Po potrebi:
- 1 žličica želina + 1 žličica šećera

- Marelice ocijediti iz kompota i usitniti u blenderu ili štapnim mikserom , onako da se dobije kao pire od marelica
- Suhe marelice nasjeckati, može na krupnije komadiće
- Orahe i pistacie nasjeckati, također na krupnije, ja sam ih stavila u blender i vrlo kratko ga uključila i to je to.
- U posudu staviti 1 dcl soka od kompota i šećer. Zagrijavati i mješati dok se šećer većim dijelom ne rastopi, kada uzavri cca još 5 minuta .
- Zatim dodati pire od marelica, vanilin šećer i nasjeckane suhe marelice  Kuhati dok ne uzavri i još oko 5 minuta
- Dodati nasjeckane orahe i pistacie , mješati i kuhati još oko 10 minuta
- Sada dolazi ovaj dio "po potrebi" .
Želin ovdje zapravo nije potrebno dodavati jer je marmelada(namaz) dovoljno gust i kuhanjem uz stalno mješanje  još oko 30-45  minuta zgusnut će se dovoljno . Međutim, ako radite kasno navečer kao što sam ja radila i nemate više vremena ili snage ili strpljenja tada dodajte 1 žličicu želina pomješanu sa 1 žličicom šećera , dobro umješajte i kuhajte još 3 minute.
- Razlijte u čiste i zagrijane staklenke (ja sam dobila 3 staklenke po 212 ml).
- Zatvorite, okrenite na poklopac i neka tako stoje 10 minuta
- Okrenite, ohladite, i uživajte :)

Ova marmelada (namaz) nije presladak iako bi se to možda očekivalo jer su marelice iz kompota, kremasta je, nisam sigurna da bih je namazala na kruh, više je za žličicom jesti, na palačinkama obavezno , i kao dodatak nekom kolaču bi isto mogla proći.
Ja sam ostala na ovoj varijanti "žličicom jesti" :)




















ponedjeljak, 12. travnja 2010.

Domaći kruh sa sjemenkama, orahom i pistaciama

Tko ne voli domaći kruh ? :).
Sigurno ga svi volimo i divno je kada cijela kuća zamiriše po tek ispečenom toplom, finom, domaćem kruhu.
Kod mene je zamirisao jučer :). Ovaj mjesec u igrici "Ajme koliko nas je" naša domaćica Jasenka zadala je temu "sjemenke i orašasti plodovi" . Prvo sam zastala i rekla sebi "ajme, što ću ja sa ovim napraviti, a baš bih htjela sudjelovati", a zatim druga misao "kruh sa sjemenkama", pa naravno. Volim kruh, volim ga u svim mogućim kombinacijama brašna, sjemenki i slično, odričem ga se često (ah, znamo zašto :))  ali kada se odlučim uživati u njemu onda zbilja uživam. Isto tako jučer sam uživala praveći ovaj kruh.
Odlučila sam ga napraviti po receptu za domaći kruh koji inače koristim uz to da ću dio bijelog brašna zamjeniti kukuruznim brašnom. A što se sjemenki tiče, odluka je pala da iskoristim kućne zalihe a to bi bile sjemenke suncokreta, lana i buće. I odlučila sam ga napraviti odmah ujutro pa neka cijeli dan kuća miriše.
Aha, odluka je odluka, a jutro je jutro, .......pa tako jučer i nije počelo baš naročito rano (ipak je bila nedjelja :) , ali ok, kada sam se izvukla do kuhinje odmah sam stavila kvasac da se diže i krenula  složiti brašno, naravno nema kukuruznog, ....., a pa kako nema, uvijek ga ima, ali danas ga nema. Ok, alternativno stavila sam kukuruznu krupicu (puru,žgance). Sjemenke ? tu su suncokretove, tu su lanene, ...., a gdje su bućine, nigdje, nemam ni njih , nego sam mislila da su u vrećici u kojoj su zapravo neljuštene suncokretove sjemenke koje sam stavila tek za ukras. A dobro što sada , idemo dalje, kada već nema svih sjemenki u kruh ću dodati orahe i pistacie . E ovo je bio pun pogodak i baš super što nije bilo svega kako sam smislila jer tada možda ne bi bilo niti ovog dodatka koji se pokazao tako dobar.


I  evo kako sam napravila ovaj kruh.

- 400 g brašna za dizana tijesta
-100 g kukuruznog brašna - ako nemate zamjenite ga kukuruznom krupicom
- 1 kocka svježeg kvasca
- 1 žličica šećera
- 300 ml mlake vode
- 100 ml ulja - maslinovog po mogućnosti (ja imam dosta jako domaće  maslinovo ulje pa sam stavila pola maslinovog , pola biljnog)
- 100-150 g sjemenki, oraha, pistacia - omjere možete staviti po želji . Ja sam stavila ovako:
(40g oraha, 40g pistacia, 30 g sjemenki suncokreta, 30 g sjemenki lana)


- Kvasac smrvite i otopite u mlakoj vodi, dodajte žličicu šećera , sve pomješajte i stavite na toplo mjesto da se digne (pećnica na 50 stupnjeva, cca 10 minuta)
- Orahe i pistacie nasjeckajte, krupnije.
- Brašno i kukuruzno brašno pomješajte, prosijte i u sredini izdubite rupu.
- Kada se kvasac digao, u sredini brašna uljevajte kvasac i ulje i umjesite tijesto.
- Tijesto stavite da se digne na toplo mjesto (pećnica, 50 stupnjeva, cca 1 sat) . Pokrijte ga krpom ili prozirnom folijom.
- Kada se tijesto diglo premijesite ga  dodavajući sjemenke, orahe i pistacie.
- Dio sjemenki, oraha i pistacia ostavite za posuti po kruhu prije pečenje (cca 20 g)
- Kada ste tijesto premijesili i orasi, pistacie i sjemenke se rasporedili po tijestu oblikujte ga u kuglu ili u oblik koji ćete peći i stavite ga opet na toplo mjesto da se digne još 15-20 minuta. Pokrijte ga krpom ili prozirnom folijom.


- Ako se tijesto dizalo u pećnici sada ga izvadite iz pećnice i zagrijte je na 200 stupnjeva.
- Tijesto lagano premažita maslinovim uljem i pospite preostalim sjemenkama, orasima i pistaciama. (ja sam ovdje dodala i spomenute neljuštene sjemke suncokreta - nisu baš za ovako ih pojesti, ali za ukras su ok:)




- Stavite ga peći, cca 45 minuta. Ja sam pekla točno 50 minuta (možda sam mogla ovih 5 minuta manje, ali volim da je malo bolje pečeno).
- Kada ga izvadite iz pećnice umotajte ga u vlažnu krpu i neka tako ostane 10-tak minuta.

I eto kruha :)






Ovaj kruh nije u kategoriji onih koji su mekani, prozračni, ......, kruh je nešto "grublji" i tvrđi, no to mu ne umanjuje odličan okus, korica je krckava, i svi okusi se osjete (kukuruzni, maslinovo ulje, orasi, pistacie, ....). 



Ono što ću drugi put sigurno pripaziti je da ipak stavim kukuruzno brašno, kukuruzna krupica je recimo to ok ali sa brašnom će sigurno biti bolje.

Što pripremiti uz ovaj kruh, meni jučer nije ništa trebalo osim tanjura salate i komadića sira, ma i sam kruh bio bi mi dovoljan :):)




 I na kraju, najviše volim vidjeti domaći topli kruh kako se čuva u čistoj , malo grubljoj, kuhinjskoj krpi.
Tako sam i ja moga smjestila :)




utorak, 6. travnja 2010.

Matijini čokoladni keksići by Jasenka

Keksići , od onih najobičnijih pa do onih kompliciranijih su sigurno prisutni kod svakoga tko je ikada ušao u kuhinju, otvorio pećnicu i nešto u njoj ispekao. Tako bi i ja još kao klinka dobila od mame i bake ostatke tijesta, formirala ih u neke moje keksiće, mama bi ih stavila u pećnicu i to su bili "moji keksići". Kasnije sam prešla i na neke malo ozbiljnije , ali prave i vrhunske kesiće upoznala sam onim danom kada sam za sada još uvijek virtualno upoznala i Jasenku, njezine uratke na Coolinariki i njezin odličan i prekrasan blog Sweet Corner. I naravno, njezine izvrsne recepte za kekse i keksiće svake vrste ! Osim što me se dojmila po keksićima Jasenka me se dojmila i kao divna mlada osoba, uvijek pozitivna i uvijek spremna za pomoć, lijepu riječ, podršku , koja me na neki način i potaknula da danas i ja pišem svoj blog , i koja me svakodnevno oduševljava sa svojim receptima, slikama, postovima. Sigurno su svi koji navrate ovdje već upoznati i sa njezinim blogom, ako ima netko tko nije neka obavezno navrati na Sweet Corner i neka uživa :). Jasenka je ovaj mjesec i domaćica u igrici "Ajme koliko nas je", tema su orašasti plodovi i sjemenke, sudjelovati ću , ali još moram smisliti svoju ulaznicu.
A što se keksića tiče, prestala kupovati bilo kakve kekse i  krenula isprobavati neke od Jasenkinih poznatih keksolina :) - čokoline, rumoline, makoline, kokoline....... i svaki put je bilo ono "kako koje "line" tako bolje" a sa ovim keksićima to se višestruko potvrdilo. Obzirom da oko sebe imam dosta ljubitelja čokolade i nikada ne mogu pogriješiti kada im napravim nešto čokoladno tako sam se "zapikirala" za ove keksiće i samo čekala kada ću ih isprobati. I dočekala. I isprobala. I oduševila se. Pa počastila ekipu i oduševili se i oni i Matijini čokoladni keksići su postali glavni hit :).
Recept prenosim bez izmjena, po njemu sam ih i radila , uz mali dodatak u kremu koji ću nadopisati.


Tijesto za 50 keksića, odnosno 25 sendviča
- 250 g brašna
- 40 g gorkog kakaa u prahu
- 1 puna žličica praška za pecivo
- 125 g omekšalog maslaca
- 100 g šećera
- 1 jaje
- prstohvat soli

Nadjev (krema)
- 250 ml slatkog vrhnja za šlag
- 200 g tamne čokolade za kuhanje
- 50 g maslaca
- moj dodatak - pola žličice cimeta i prstohvat klinčića

i još…
- čokolada u prahu ili kakao u prahu za posipanje

 
- Slatko vrhnje zagrijte na laganoj vatri do točke vrenja.
- Čokoladu razlomite na kockice, i prelijte slatko vrhnje preko nje i miješajte pjenjačom dok ne dobijete glatku i jednoličnu smjesu, zatim dodajte maslac i miješajte dok se sav ne otopi. (po želji dodajte cimet i klinčić i dobro izmješajte) . Stavite u hladnjak na nekoliko sati dok se smjesa ne stisne i stvrdne.
- Brašno, kakao, sol i prašak za pecivo promiješajte u jednoj posudi.
- U drugoj pjenasto izmiksajte maslac sa šećerom, zatim dodajte jaje i sve dobro promiješajte.
- Malo po malo dodavajte smjesu sa brašnom, miksajte dok ne bude jednolična, i na kraju s rukama zamijesite u kuglu, zamotajte u plastičnu foliju i stavite u hladnjak na pola sata do sat vremena.

- Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva.
- Pleh obložite pek papirom.

- Tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj podlozi na pola cm debljine, možete i malo deblje ako želite, i modlicama po želji vadite oblike i pecite ih cca 5 do 7 minuta, ne smijete ih prepeći, moraju još biti mekani kad ih izvadite.

- Ostavite da se ohlade, 25 komada okrenite na suprotnu stranu, nadjev od čokolade stavite u slastičarsku vrećicu i stavljajte ga na sredinu keksića, poklopite drugim keksićem od preostalih 25 komada, lagano pritisnite i odmah stavite u hladnjak na pola sata da se krema stisne.
Možete i nožem mazati nadjev, samo je bitno da ga ne stavite previše.
(Ja sam nadjev stavila u špricu za kreme i šlag i njome ga istiskivala na keksiće. Nadjev je malo tvrđi ali nije problem istisnuti ga na ovaj način)



- Po želji ih posipajte kakaom u prahu ili čokoladom u prahu.
(Ja sam ih posipala čokoladom u prahu)

Kako je i Jasenka u izvornom receptu napisala nadjeva (kreme) će malo ostati i ako to ne želite količine se mogu smanjiti (predlažem 200 ml vrhnja, 170-180 g čokolade i oko 35 g maslaca, to bi bilo dovoljno.)

Naravno, i broj keksića ovisi o veličini modlice, moj "krug" je bio nešto manji pa sam ja dobila 60 keksića tj. 30 sendviča.
Naravno odmah sam probala keksić-dva i odmah su mi bili prefini :)
Navečer sam ih radila pa su u frižideru ostali do jutra kada su krenuli na  pravo isprobavanje, a dio je ostao 2-3 dana za slijedeće degustatore. I svi su ih i više nego pohvalili. Sam keksić je prhki i mekan, a krema je fina , gusta, ....., i sve je tako čokoladno :)
Za kremu (nadjev) sam koristila čokoladu sa 50% kakao-a , a dodani cimet i klinčić su u okusu ostavili tek dašak svojih aroma. Može se dodati i koja kap arome vanille.

I na kraju, ispali su mi ovako: