FBI rukavice - Coolinarija

U ovom krugu blog igrice FBI rukavice koju je pokrenula draga Maja sa bloga Cooks and Bakes istražujemo blog drage Nataše – Nale , Coolinarija.

Natašin blog jako volim kao što volim i našu Natašu :), a kada sam predložila blog Coolinarija za ovo istraživanje pred očima su mi bile sve one divne pogače, pite , peciva koja Nale priprema i sa nama dijeli. Ipak, na kraju, u ovom krugu igrice nisam uspjela isprobati ništa od toga što nikako ne znači da jednom neću, već je uobičajeno da su u ovakvim istraživanjima bloga želje jedno, a mogućnosti drugo pa je neki uži izbor potrebno napraviti, a nekada ga umjesto nas napravi i situacija. U svakom slučaju isprobala sam malo slanoga i malo slatkoga i u svemu baš uživala !

Kada god dođem na blog Coolinarija osjećam se kao da sam došla kod Nataše doma, onako lijepo pozvonim na vrata, Nale me dočeka sa osmijehom, uvodi me u svoju kuhinju koja je topla, ugodna, osjećam se dobrodošla i baš onako domaćinski ugošćena. Nale kuha kavu, stavlja na stol  jednu od svojih divnih pita ili je možda umijesila pogaču pa zato sve tako lijepo miriše , pričamo, smijemo se……ooooo, polako, polako, biti će sigurno jednom i ovakav susret :), ali za sada smo virtuelno ovdje i bez obzira na to osjećam kao da se Nale i ja već dugo poznajemo i jako dobro razumijemo :)

Svako istraživanje pa i ovo istraživanje bloga treba nekako započeti i tako sam i ja osim početnog impulsa (pogače, pite, domaće, fino, …) za prijedlog bloga u istraživanje krenula od samog imena , Coolinarija , ime koje mi je odmah ostalo u uhu, a kada sam pročitala kako ga je Nale interpretirala sve skupa mi se tek posebno svidjelo. Nale nam je rekla nešto i imenu bloga, a i o sebi, sve možemo pročitati ovdje. Sviđa mi se i sam koncept bloga, a posebno mi se sviđa kako Nale piše, njezini postovi su puno više od recepata, to su priče koje se pročitaju i pamte, a slijede ih recepti koji se isto tako pročitaju i pamte, ako ih k tome i isprobamo uživamo i pamtimo ih još i dulje. Posebnu pažnju privlače i postovi sa savjetima, naći ćemo ih ovdje , sve od praktičnih mjera pa do kulinarskog horoskopa :)  Zatim treba izdvojiti priče o hrani, 1 , 2 , 3, 4, ……., a mene su naravno privuklii i oni sa naslovom Zimnica, ….., uh čega tu sve ima, doći će i sezona zimnice pa ću im se sigurno još vratiti.

Čitala sam tako postove, recepte, gledam kako to sve fino izgleda, sve bih barem malo probala, lista koju pripremam za isprobavanje je poprilična, znam da nakon ovoga ide uži izbor i na kraju su ovdje Natašina jela i slastice koje sam isprobala, uobičajeno malo slanoga, malo slatkoga i izdvojeni „kapitalac“;)

Recepte neću prepisivati već su u linkovima u nazivu.

Rižoto sa pečurkama

Što ja volim ovakva rižota, a tek što sam gljive poprilično zanemarila u prehrani, a i njih volim. Kupila sam šampinjone sa namjerom da napravim ovaj Gulaš sa pečurkama, ali ti šampinjoni nisu dočekali gulaš, a nisu dočekali niti ovaj rižoto, završili su u jednom brzinskom omletu i eto me opet na početku po pitanju gljiva :) Rižoto sam odlučila skuhati jednu subotu kada sam bila sama i kada obično dođem gladna nakon cjelojutarnje šetnje gradom, kavice i obaveznog odlaska na plac. Išle smo tako moja draga S. i ja i tu subotu i na placu odlazim do prodavača gljiva, malo kasnim i od svega ostale su samo bukovače. Pa dobre su i bukovače, kupujem i već jedva čekam svoju porciju rižota. Pripremam ga po receptu, bez nekih odstupanja, i ubrzo je zamirisao, mmmmm :) Brzo fotkam i uživam, odličan rižoto, odlično brzo, a tako ukusno jelo ! Nale kaže da joj je ovaj recept posebno drag, mislim da je razumijem i zašto :)

Krem čorba od povrća

Kod mene ne može bez juhice :), a kod Naleta sam našla tako dobre juhe da sam barem jednu svakako morala isprobati. Odlučila sam se na ovu jer je puna povrća i taj dan bila mi je kompletan obrok. Usput sam tih dana kupila nove praktične posude za ponijeti ručak na posao, sa pripadajućom torbicom :) i konačno riješila pitanje variva i juha koje sam i do sada znala ponijeti , ali ne baš u prikladnim posudama. Sada imam sve i ispred sebe imam i ovaj recept. Kada je kuhala ovu juhu Nale je bila bolesna i juha je bila prava okrepa, i uistinu je takva, bogata povrćem i dobrim okusom, prodinstani luk i dodavanje povrća na njega daje u konačnici poseban okus ovoj juhi. Koristila sam povrće iz „Carske mješavine“, pravila po receptu, dodala sam mlijeko, ali ipak nešto manje gustina (oko 1 žlicu) tako da je moja juha nešto rjeđa, ali svejedno jako fina. Zapravo, ne bih imala ništa protiv da je i sada ispred mene tanjur ove juhe :)

Punjena cikla

Uobičajeno kada istražujem neki blog u izboru recepata koje sam isprobala izdvajam „kapitalac“ :), to je onaj recept koji mi se posebno svidio, kojega bezuvjetno ostavljam u svojoj kuhinji i za koji mogu samo reći da je odličan ! E , kod Naleta sam našla dva kapitalca i jedan od njih je svakako ova cikla , iskreno ću reći da nisam očekivala da će biti baš tako dobra, ali malo je reći da mi se svidjela, iznenadila me i oduševila, apsolutno da ! :)

Još jedna subota i plac, kupujem povrće kod poznate prodavačice i kada god izaberem i platim kupljeno ona pridoda još nešto kao „poklon“, kaže evo još koja mrkvica, jedan peršin, ….., a ovaj put ja kažem "joj pa dajte mi dvije male cikle" :)  Nasmijala se i u vrećicu stavila dvije male cikle. A Nale mi je dala ovaj recept. Operem cikle i stavljam ih kuhati, uzimam recept u ruke i čitam što dalje, imam opet kupljene šampinjone, imam proso, nemam korijander ali proći će i bez toga, sve ostalo imam i kada su cikle kuhane ogulim ih, izdubim sredinu, punjenje je već pripremljeno , cikle su napunjene i idu u pećnicu, već mi sve skupa poprilično miriše. Vadim ih i djeluju mi malo suho pa sam ih prelila maslinovim uljem, obavim fotkanje i vrijeme je za prvi zalogaj, …….ugodno sam iznenađena, ovo je tako dobro, ma oduševljena sam, ovo je fenomenalno ! Cikla u ovoj kombinaciji i ovako pripremljena oduševiti će svakog ljubitelja cikle, a one koji to nisu mogli bi to i postati (žao mi je što dragi I.nije bio blizu da proba , znam da baš ne voli ciklu, ali vjerujem da bi je ovakvu zavolio, biti će još prilike :) )

Oslić sa ruzmarinom i hrskava salata

Ribu mogu jesti uvijek , a jedem je otprilike 2 puta tjedno, možda je ovo i više od nekog prosjeka, ali ja bih bila zadovoljnija da je i češće. Morska riba je izbor broj jedan, ali i pastrva isto tako dobro prolazi. Dobro prolaze i riblji fileti, i lignje koje kao i nisu riba, ali sada to i nije tako važno. Važno je da su me ovi fileti oslića kod Naleta privukli i da sam poželjela jedan baš ovakav ručak, brz, fin, lagan. Filet ribe i salata, nakon toga čašica bijelog vina :), ma odlično ! Umjesto fileta oslića kupila sam filet lista pa sam njega koristila, a za salatu sam naribala mrkvu, bijelo i crveno zelje. Kupila sam i nekoliko grančica svježeg ruzmarina, kako je samo mirisao, očito je svježe ubran stigao taj dan na plac. Primjetila sam da je kod Naleta u receptu u postupku ruzmarin negdje izostao, ali nema veze , ja sam ribu ispekla tako da sam nekoliko listića svježeg ruzmarina stavila na filet, obložila ga sa minimalno brašna i stavila na zagrijano maslinovo ulje. Na kraju sam ga prelila sa još malo maslinovog ulja. Divno je zamirisalo, a i bilo je fino, ručak kakav rado pripremim i sigurno ću još koji put.

Kiflice sa pivom

U Natašinoj izvedbi tako lijepe, pahuljaste, čim sam ih vidjela morale su biti i kod mene isprobane, i prilika je stigla. Dugo nisam radila neke kiflice, a ove su još i sa pivom, ok i posne su iako mi to nije bilo presudno, pune se sa džemom, "okupaju" u slatkom sirupu, nekako moraju biti dobre :) Sastojci su pripremljeni i krećem, čini mi se da je previše ulja, da li će biti premasne, pa malo su i bile moram priznati, ali kako sam ih radila prvi put nisam baš bila sklona pretpostavljanju što će se dogoditi ako npr. stavim manje ulja, koliko piše u recepti toliko treba staviti i gotovo :) Tijekom rada odlučim da ću imati dvije vrste kiflica, jedne punim sa marmeladom od višanja, a druge sa džemom od šljiva. Ove punjene sa marmeladom od višanja posipam na kraju kokosom, a one punjene džemom od šljiva posipam šećerom u prahu. Koje su bile bolje ? Polako.... :) Još, one punjene sa marmeladom od višanja radim prve i ne shvatim odmah važnost umakanja u šećerni preljev, tek ih onako malo provučem kroz preljev, posipam kokosom i gotovo. U međuvremenu gnjavim malo Natašu sa pitanjem kako ću kiflice sačuvati koji dan i Nale kaže da ih mogu držati u šećernom sirupu i eto, shvatila sam da bi ih trebalo držati tako malo dulje, a ne samo provući kroz sirup. One punjene džemom od šljiva držim dulje u sirupu , vadim i zatim posipam šećerom u prahu. I evo nas opet kod pitanja koje su bolje, a odgovor je da ovisi koje će vam se više svidjeti, one sa marmeladom od višnje i sa kokosom su nekako laganije ali ne tako punog okusa, dok su one sa džemom od šljiva i šećerom u prahu nešto teže, ali zato punog okusa i baš nekako prave ! E da, i okus piva je tu, onako pomalo gorkasto, čini ih svakako posebnijim.
A zašto Nale ne vjeruje šoljicama, treba pročitati u ovom postu uz recept za kiflice, kada pogledam moje šalice razno-raznih vrsta i veličina ne vjerujem im puno niti ja i zato hvala ti Nale što si ovaj starinski recept prevela u grame :)

Žito sa šlagom

Kada sam vidjela recept za žito sa šlagom odmah sam se sjetila mojih dolazaka u Beograd od prije nekoliko godina, isto kao što je Nale u postu sa ovim receptom pisala o svojim šetnjama Bulevarom i odlascima na žito sa šlagom dok je još bila dijete. Mi nismo imali žito sa šlagom dok smo bili djeca i dok nisam prije par godina poslovno došla u Beograd i probala žito sa šlagom nisam niti znala puno o samom žitu i  koliko je dobro. Prije nego sam krenula na put javila sam se prijateljici koja je doselila iz Zemuna i pitam je što bi željela da joj donesem, a ona kaže da joj kupim žito :) , hajde dobro valjda ću nekako donijeti žito do Zagreba. U centru Beograda ušla sam u malu, poprilično neuglednu slastičarnicu, gledam i vidi se da baš i ne znam što i kako pitati, starija gospođa koja je došla na kolač i čašu hladne boze kaže mi da je to stara slastičarnica sa provjerenim receptima, da su i njezini roditelji tu dolazili još prije 70-tak godina, a ja kažem da želim žito :)  Kupujem za sebe, kupujem za prijateljicu, nosim žito u Zagreb………, bila sam nakon toga još nekoliko puta poslom u Beogradu, svaki put sam posjetila staru slastičarnicu i nosila žito u Zagreb :) Sada sam  kod Naleta našla  recept koji sam i isprobala, imala sam ideju napraviti žito bez šećera ili sa što manje šećera, ali ne ide to tako, ili radite po receptu ili ne radite, pravi okus žita, onaj kao iz stare, dobre slastičarnice dobiti ćete samo ako slijedite recept. Ako zanemarimo namakanje i kuhanje pšenice koja od vas ne zahtjeva neki veći angažman sve ide brzo i lako. Usitnjavala sam u sjeckalici i namjerno ostavila pokoji krupniji komad pšenice. Iako znam da dragi I.nije veliki ljubitelj ovakvih slastica nudim mu da proba žito, iznenadio se što sam ga uopće radila, kaže zar se to ne radi na posebne prigode, pa radi se, evo posebna prigoda je da ga ja sada isprobam po receptu od Nataše :) Uostalom u slastičarnici ga ima svaki dan, nije li svaki dan posebna prigoda :)  Probali smo ga, i pojeli smo ga, tako obično, a posebno žito, posebno dobro  sa šlagom !

Snežna lenja pita sa jabukama

I evo ga na kraju , „kapitalac“ ! :) Iako ga je punjena cikla skoro izgurala sa trona ipak nije uspjela, ovaj recept je definitivno na prvom mjestu ovog istraživanja ! Pita od jabuka koja je toliko dobra da samo mogu žaliti što je nisam i ranije isprobala, a možda i ne trebam žaliti jer bi je valjda toliko već pojela da bi brzo krenula borba sa kilogramima i ne bih je više smjela niti primirisati, uh tko bi to tek izdržao :) Dakle, oko lijene pite sa jabukama se već neko vrijeme vrtim, volim pite sa jabukama, a kako nas mama od dragog I. redovno časti njezinom savršenom pitom od jabuka (iz ovog posta) nekako je nemam potrebu baš sama raditi, ali kada sam vidjela kod Naleta ovu sa "snježnim" pokrivačem nisam puno dvoumila, odmah je došla na listu i na isprobavanje. Kišni dan, nedjelja, domaće jabuke su u košarici, laganiji ručak, a nakon toga počastiti ćemo se ovom pitom. Želim da bude posebna i malo drugačija pa koristim male kalupiće (promjera 13 cm) koje sam kupila u Dbk kad smo moja draga K. i ja šetale po dućanu u kojemu je bilo doslovno "sve i svašta", ugledale ove kalupiće i kupila sam ih. Baš su pravi za ovakve mini pitice :) 

Tijesto radim u potpunosti po receptu, lagano i lijepo se napravi, i onako sirovo djeluje jako fino, vidi se da će biti dobro i kada se ispeče. Pripremam jabuke ali ih nisam naribala već narezuckala na male komadiće, nekako ih tako više volim u kolačima, stavljam ih dinstati na komadiću maslaca i stavljam smeđi šećer uz dodatak malo vanilin šećera, prelijem ih i sokom jednog limuna i dodajem malo više cimeta nego što je u receptu, i pustim ih dinstati oko 15-tak minuta. Šaum od bjelanjaka napravim kako piše u receptu. Orahe koji su isto u receptu zaboravljam :( Tijesto rasporedim u moje male kalupiće, pečem ga točno 14 minuta, stavljam na tijesto jabuke, a šaum istisnem slastičarskom špricom i formiram po jabukama. Pećnicu sam smanjila na 160 stupnjeva, vraćam pite i pečem ih još 10 minuta, pojačam temperaturu na 180 stupnjeva i dovršim ih još 5 minuta, gasim pećnicu, ostavljam vrata poluotvorena i pite se hlade.

A kada smo dragi I. i ja probali pitu, …….finoooooo…..kako dobro, tijesto je presvršeno, ali baš jako dobro, mekano, nježno, ma super je, a snježni pokrivač na jabukama fenomenalna ideja. Počastili smo se nas dvoje, počastila sam mamu od dragog I., dragu prijateljicu S., pita nam se svima jako svidjela ! 

Sa ovom divnom pitom od jabuka zaključujem moje istraživanje u kuhinji kod Nataše, odnosno zaključujem ga u ovom krugi FBI rukavica jer je ostalo još toliko odličnih recepata koje treba isprobati i sigurna sam da će me još koji oduševiti kao što je i ova pita od jabuka. Hvala ti draga Nale na svemu i na svim odličnim receptima koje sa nama dijeliš i veselim se daljnjem druženju :)